2. Nacionalna strategija za sigurnost mrežnih i informacijskih sustava U skladu s člankom 7. Direktive NIS države članice moraju donijeti nacionalnu strategiju za sigurnost mrežnih i informacijskih sustava koju se može smatrati jednakovrijednom nacionalnoj strategiji za kibersigurnost („NSK”). Nacionalnom strategijom definiraju se strateški ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u području politike i regulatorne aktivnosti povezane s kibersigurnošću. Pojam nacionalna strategija za kibersigurnost upotrebljava se u međunarodnom kontekstu i u Europi, posebno u kontekstu suradnje ENISA-e i država članica na izradi nacionalnih strategija, zbog čega je nedavno ažuriran Vodič o dobroj praksi za nacionalne strategije za kibersigurnost2. U tom odjeljku Komisija opisuje kako se Direktivom NIS jača pripravnost država članica zahvaljujući zahtjevu za uspostavu čvrste nacionalne strategije o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (članak 7.). Tim odjeljkom obuhvaćeni su sljedeći aspekti: (a) područje primjene strategije i (b) sadržaj i postupak donošenja. Kako je opisano u nastavku, pravilno prenošenje članka 7. Direktive NIS od ključne je važnosti za ispunjenje ciljeva Direktive i u tu je svrhu nužno dodijeliti odgovarajuća financijska sredstva i ljudske resurse. 2.1. Područje primjene nacionalne strategije U skladu s tekstom članka 7. obveza donošenja nacionalne strategije za kibersigurnost primjenjuje se samo na „sektore iz Priloga II. (tj. energetiku, prijevoz, bankarstvo, financijsko tržište, zdravstvo, opskrbu vodom za piće i njezinu distribuciju i digitalnu infrastrukturu) i na usluge navedene u Prilogu III.” (internetsko tržište, internetsku tražilicu i usluge računalstva u oblaku). Člankom 3. Direktive posebno je propisano načelo minimalnog usklađivanja u skladu s kojim države članice mogu donijeti ili zadržati odredbe čiji je cilj postizanje više razine sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava. Primjenom tog načela na obvezu donošenja nacionalne strategije za kibersigurnost državama članicama se omogućuje da uključe više sektora i usluga od onih obuhvaćenih prilozima II. i III. Direktivi. Prema mišljenju Komisije i s obzirom na cilj Direktive NIS, odnosno postizanje visoke zajedničke razine sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u Uniji3, trebalo bi izraditi nacionalnu strategiju kojom su obuhvaćene sve relevantne dimenzije društva i gospodarstva, a ne samo sektori i digitalne usluge koji su obuhvaćeni prilozima II. i III. Direktivi NIS. To je u skladu s najboljom međunarodnom praksom (vidi smjernice ITU-a i analizu OECD-a dalje u tekstu) i s Direktivom NIS. Kako je detaljnije objašnjeno u nastavku, to se posebno odnosi na javne uprave koje su odgovorne za sektore i usluge koji nisu navedeni u prilozima II. i III. Direktivi. Javne uprave 2 ENISA, Dobra praksa za nacionalne strategije za kibersigurnost, 2016. Dostupno na https://www.enisa.europa.eu/publications/ncss-good-practice-guide 3 Vidjeti članak 1. stavak 1. 5

Select target paragraph3

Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents