sveobuhvatnim mjerilima s pomoću kojih mjerimo napredak prema rezultatima koje želimo
ostvariti”5
Prethodno navedeno uključuje i političku procjenu u pogledu toga mogu li se pribaviti
dostatna proračunska sredstva za provedbu strategije. To podrazumijeva i opis predviđenog
područja primjene strategije i različite kategorije dionika iz javnog i privatnog sektora koji bi
trebali sudjelovati u izradi nacrta različitih ciljeva i mjera.
Prvi korak mogao bi se ostvariti s pomoću ciljanih radionica s višim dužnosnicima i
političarima koje će voditi stručnjaci za kibersigurnost s profesionalnim komunikacijskim
vještinama koji mogu istaknuti kakve posljedice nedostatak ili slaba razina kibersigurnosti
mogu imati za suvremeno digitalno gospodarstvo i društvo.
Drugi korak – Razvoj sadržaja strategije
Strategija bi trebala sadržavati potporne mjere, vremenski ograničene aktivnosti i ključne
pokazatelje uspješnosti za kasniju evaluaciju, razradu i poboljšanje nakon određenog
razdoblja provedbe. Tim mjerama trebali bi se podupirati cilj, prioriteti i rezultati utvrđeni kao
vodeća načela. Potreba za uključivanjem potpornih mjera utvrđena je u članku 7. stavku 1.
točki (c) Direktive NIS.
Preporučuje se osnivanje koordinacijske skupine koja će upravljati postupkom izrade mjera i
olakšavati prikupljanje informacija, a kojom će predsjedati nadležno ministarstvo. To bi se
moglo postići osnivanjem različitih skupina sastavljenih od relevantnih službenika i
stručnjaka koji bi se bavili izradom mjera povezanih s ključnim generičkim temama, na
primjer procjenom rizika, planiranjem za nepredviđene situacije, upravljanjem incidentima,
razvojem vještina, podizanjem razine osviještenosti, istraživanjem i industrijskim razvojem
itd. Svaki bi se sektor zasebno pozvalo (na primjer, energetiku, prijevoz itd.) da procijeni
posljedice svojeg uključivanja, uključujući potrebne resurse, i da imenovane operatore
ključnih usluga i pružatelje ključnih digitalnih usluga uključi u postupke utvrđivanje prioriteta
i podnošenje prijedloga u postupak izrade mjera. Sudjelovanje dionika iz različitih sektora od
ključne je važnosti i s obzirom na to da je potrebno osigurati usklađenu provedbu Direktive u
različitim sektorima i istodobno dopustiti posebnosti različitih sektora.
Treći korak – Razvoj upravljačkog okvira
Da bi bio učinkovit i djelotvoran, upravljački okvir trebao bi se temeljiti na ključnim
dionicima, utvrđenim prioritetima u postupku izrade i na ograničenjima i kontekstu
nacionalnih upravnih i političkih struktura. Bilo bi poželjno da postoji izravno izvješćivanje
političke razine, da okvir ima sposobnosti donošenja odluka i raspodjele sredstava te da mu
pridonose stručnjaci za kibersigurnost i dionici iz industrije. U članku 7. stavku 1. točki (b)
Direktive NIS spominje se upravljački okvir i posebno se zahtijevaju „odgovornosti vladinih
tijela i drugih relevantnih sudionika”.
5
Izvadak iz Nacionalne strategije za kibersigurnost UK-a, 2016. – 2021., str. 67.
7
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents