utvrđuju uvjeti za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva i privatnih subjekata. Europska komisija surađivat će s Europskim odborom za zaštitu podataka i relevantnim dionicima kako bi utvrdila najbolju praksu u tom području i, prema potrebi, dala smjernice. 3.4. Jačanje političkog odgovora U nedavno donesenom okviru za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti78 („alat za kiberdiplomaciju”) utvrđuju se mjere u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, uključujući mjere ograničavanja koje se mogu iskoristiti za jačanje odgovora EU-a na aktivnosti koje nanose štetnu njegovim političkim, sigurnosnim i gospodarskim interesima. Okvir je važan korak u razvoju sposobnosti za upozoravanje i reagiranje na razini EU-a i država članica. Njime će se pojačati naša sposobnost za otkrivanje počinitelja zlonamjernih kiberaktivnosti u cilju utjecanja na ponašanje mogućih napadača te uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem razmjernih odgovora. Pripisivanje odgovornosti državnom ili nedržavnom akteru suverena je politička odluka utemeljena na informacijama iz svih izvora. Trenutačno se s državama članicama radi na provedbi Okvira i ti će se napori nastaviti u skladu s Planom kako bi se osigurao odgovor na kiberincidente velikih razmjera79. INTCEN bi u bliskoj suradnji s državama članicama i institucijama EU-a trebao povezati, analizirati i podijeliti uvid u stanje koji je nužan za primjenu mjera iz tog okvira80. 3.5. Jače odvraćanje zahvaljujući obrambenim sposobnostima država članica Države članice već razvijaju sposobnosti za kiberobranu. Nadalje, budući da ne postoji jasna razlika između kiberobrane i kibersigurnosti te zbog dvojne uporabe kiberalata i tehnologija, kao i zbog velikih razlika u pristupima država članica, EU može pridonijeti promicanju sinergija između vojnih i civilnih napora81. Države članice koje imaju naprednije sposobnosti za kibersigurnost i koje su ih voljne objediniti mogle bi razmotriti uključivanje kiberobrane u okvir „stalne strukturirane suradnje” (PESCO) uz potporu Visokog predstavnika, Komisije i Europske obrambene agencije. To bi se moglo poduprijeti prethodno navedenim aktivnostima za poticanje industrijskih sposobnosti i strateške neovisnosti EU-a. EU može promicati i interoperabilnost, među ostalim i olakšavanjem razvoja sposobnosti, koordiniranjem osposobljavanja i obrazovanja i naporima usmjerenima na normizaciju dvojne uporabe. Trebalo bi u potpunosti iskoristiti i zajednički okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji, koje često uključuju kibernapade, posebno uz pomoć Jedinice EU-a za otkrivanje hibridnih prijetnji i nedavno osnovanog Europskog centra za suzbijanje hibridnih prijetnji u Helsinkiju, čija je misija poticati strateški dijalog i provoditi istraživanje i analizu. EU će ponovno u prvi plan dovesti okvir za politiku kiberobrane EU-a iz 2014.82, kao alat za daljnju integraciju kibersigurnosti i obrane u zajedničku vanjsku i obrambenu politiku (ZVDP). Od ključne je važnosti kiberotpornost samih misija i operacija ZVDP-a: razvijat će se standardizirani postupci i tehničke sposobnosti kojima bi se mogle podupirati civilne i vojne misije i operacije te njihove strukture za planiranje i provedbu te pružatelji usluga informacijske tehnologije ESVD-a. Kako bi se pojačala suradnja država članica i bolje usmjerili napori EU-a u tome području, Europska obrambena agencija i ESVD, u suradnji sa 78 79 80 81 82 http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/06/19-cyber-diplomacy-toolbox/ C(2017) 6100. JOIN(2016) 018 final. EU shvaća kiberprostor kao prostor za djelovanje, baš kao i kopno, zrak i more. Napori u okviru kiberobrane uključuju i zaštitu i otpornost svemirskih objekata i povezanih zemaljskih infrastruktura. www.consilium.europa.eu/en/workarea/downloadasset.aspx?id=40802190515 17

Select target paragraph3

Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents