4.3. Suradnja EU-a i NATO-a Nastavljajući se na već ostvaren znatan napredak, EU će produbiti svoju suradnju s NATOom u području kibersigurnosti, hibridnih prijetnji i obrane, kako je predviđeno u Zajedničkoj izjavi od 8. srpnja 2016.89. Prioriteti uključuju poticanje interoperabilnosti s pomoću usklađenih zahtjeva i standarda za kiberobranu, jačanje suradnje u području osposobljavanja i vježbi te usklađivanje zahtjeva za osposobljavanje. EU i NATO poticat će i suradnju u istraživanjima i inovacijama u području kiberobrane te će nadograđivati postojeće tehničke mehanizme za razmjenu informacija o kibersigurnosti između svojih tijela za kibersigurnost90. Nedavne zajedničke napore usmjerene na suzbijanje hibridnih prijetnji, posebno suradnju između jedinice EU-a za otkrivanje hibridnih prijetnji i jedinice NATO-a za analizu hibridnih prijetnji, trebalo bi dodatno iskoristiti za jačanje otpornosti i odgovora na kiberkrize. Daljnja suradnja između EU-a i NATO-a poticat će se s pomoću vježbi kiberobrane u kojima će sudjelovati ESVD i drugi subjekti EU-a i njihovi partneri u NATO-u, uključujući NATO-ov Centar izvrsnosti za suradnju u području kiberobrane u Tallinnu. NATO i EU prvi će put istodobno provoditi usporedne i koordinirane vježbe kao odgovor na hibridni scenarij. NATO će početi prvi 2017., a EU 2018. Sljedeće izvješće o suradnji između EU-a i NATO-a, koje se u prosincu 2017. podnosi odgovarajućim vijećima, bit će prilika da se razmotriti mogućnost daljnjeg širenja suradnje, posebno osiguravanjem zajedničkih, sigurnih i pouzdanih načina komunikacije među svim relevantnim institucijama i tijelima, uključujući ENISA-u. Ključne mjere    5. provedba strateškog okvira za sprječavanje sukoba i stabilnost u kiberprostoru; razvoj nove mreže za jačanje sposobnosti u cilju podupiranja sposobnosti trećih zemalja za suočavanje s kiberprijetnjama i Smjernice EU-a o jačanju sposobnosti u području kibersigurnosti kako bi se bolje odredili prioriteti za aktivnosti EU-a; daljnja suradnja između EU-a i NATO-a, uključujući sudjelovanje u usporednim i koordiniranim vježbama i pojačanu interoperabilnost kibersigurnosnih normi. ZAKLJUČAK Pripravnost EU-a za kibernapade od ključne je važnosti za jedinstveno digitalno tržište i našu obrambenu i sigurnosnu uniju. Nužno moramo poboljšati europsku kibersigurnost i suzbiti prijetnje protiv civilnih i vojnih ciljeva. Idući digitalni sastanak na vrhu koji estonsko predsjedništvo organizira 29. rujna 2017. prilika je da se pokaže zajednička odlučnost u stavljanju kibersigurnosti u središte EU-a kao digitalnog društva. Kao dio te zajedničke obveze Komisija poziva države članice da se izjasne oko toga kako planiraju djelovati u područjima koja su prvenstveno u njihovoj nadležnosti. To bi trebalo uključivati jačanje kibersigurnosti:   89 90 osiguravanjem potpune i učinkovite provedbe Direktive NIS do 9. svibnja 2018.i resursa koji su nadležnim tijelima za kibersigurnost potrebni za učinkovito izvršavanje njihovih zadaća; primjenom istih pravila na javne uprave s obzirom na ulogu koju imaju u društvu i gospodarstvu u cjelini; http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/07/08-eu-nato-joint-declaration/ CERT-EU i NATO-ova jedinica za odgovor na računalne incidente (NCIRC). 20

Select target paragraph3

Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents