znatno narušiti povjerenje potrošača u nove tehnologije. Rizik se dodatno povećava zbog opasnosti od politički motiviranih napada na civilne mete i nedostataka u vojnoj kiberobrani. Zahvaljujući pristupu utvrđenom u ovoj Zajedničkoj komunikaciji EU će se moći bolje suočiti s tim prijetnjama. Njime bi se EU-u mogla osigurati veća otpornost, strateška neovisnost i sposobnost u pogledu tehnologije i vještina te bi se moglo pridonijeti izgradnji snažnog jedinstvenog tržišta. Za to su potrebne odgovarajuće strukture s pomoću kojih ćemo osigurati visoku razinu kibersigurnosti i omogućiti potrebne reakcije uz potpuno sudjelovanje svih ključnih aktera. Tim bi se pristupom pridonijelo i uspješnijem odvraćanju od kibernapada jer bi se pojačali napori usmjereni na otkrivanje, praćenje i kažnjavanje počinitelja napada. Njime bi se priznala i globalna dimenzija razvojem međunarodne suradnje kao platforme za vodeću ulogu EU-a u području kibersigurnosti. Ti se koraci temelje na pristupima jedinstvenog digitalnog tržišta, globalne strategije, Europskog programa sigurnosti9, Zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji10 i Komunikacije o pokretanju Europskog fonda za obranu11,12. EU se već bavi mnogim od tih pitanja i sada sve te različite smjerove rada treba objediniti. EU je 2013. donio Strategiju za kibernetičku sigurnost EU-a, kojom je pokrenut niz ključnih aktivnosti za poboljšanje kiberotpornosti13. Njezini glavni ciljevi i načela koji uključuju poticanje pouzdanog, sigurnog i otvorenog kiberekosustava i dalje su aktualni. Međutim, budući da se prijetnje stalno razvijaju i produbljuju, potrebno je uložiti veće napore kako bismo se u budućnosti oduprli napadima i kako bismo ih suzbili14. Uzimajući u obzir opseg politika EU-a te alate, strukture i sposobnosti koje ima na raspolaganju, EU može riješiti problem kibersigurnosti. Iako su države članice i dalje odgovorne za nacionalnu sigurnost, zbog opsega i prekogranične prirode prijetnje opravdano je djelovanje EU-a kojim će se državama članicama osigurati poticaji i potpora za razvoj i održavanje većeg broja boljih nacionalnih kapaciteta u području kibersigurnosti, uz istodobno jačanje kapaciteta na razini EU-a. Tim se pristupom sve dionike – EU, države članice, industriju i građane – želi potaknuti da osiguraju prioritetni tretman kibersigurnosti, što je neophodno za jačanje otpornosti i bolji odgovor EU-a na kiberprijetnje. Njime će se osigurati konkretni koraci za otkrivanje i istragu svih oblika kiberincidenata na štetu EU-a i njegovih država članica i za prikladan odgovor na te incidente, uključujući kaznenim progonom zločinaca. Takvim pristupom EU-u će se omogućiti da u okviru svojeg vanjskog djelovanja aktivno promiče kibersigurnost na globalnoj razini. EU će tako s reaktivnog prijeći na proaktivni pristup, u okviru kojeg će odgovarati na postojeće i buduće prijetnje i tako zaštititi europsko blagostanje, društvo i vrijednosti te temeljna prava i slobode. 2. JAČANJE OTPORNOSTI EU-A NA KIBERNAPADE Za snažnu kiberotpornost potreban je zajednički i sveobuhvatan pristup. To podrazumijeva čvršće i učinkovitije strukture za promicanje kibersigurnosti i odgovaranje na kibernapade u državama članicama, ali i u institucijama, agencijama i tijelima EU-a. Potreban je i sveobuhvatniji međusektorski pristup usmjeren na jačanje kiberotpornosti i strateške 9 10 11 12 13 14 COM(2015) 185 final. JOIN(2016) 18 final. COM (2017) 295. Pristup se temelji i na neovisnim znanstvenim savjetima Skupine znanstvenih savjetnika na visokoj razini mehanizma Europske komisije za znanstveno savjetovanje (vidi upućivanja u nastavku). JOIN(2013) 1 final. Procjena te strategije dostupna je u dokumentu SWD (2017) 295. Ako nije navedeno drugačije, prijedlozi iz ove Komunikaciji nemaju utjecaj na proračun. Svaka inicijativa koja utječe na proračun slijedit će godišnji proračunski postupak i ne može dovesti u pitanje sljedeći višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020. 3

Select target paragraph3

Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents