Iako se ni za jedan proizvod, sustav ili uslugu IKT-a ne može jamčiti da je „100 % siguran”,
postoji nekoliko poznatih i dokumentiranih nedostataka u dizajnu proizvoda IKT-a koji se
mogu iskoristiti za napad. Pristupom „integrirane sigurnosti” koji su prihvatili proizvođači
povezanih uređaja, softvera i opreme osiguralo bi se rješavanje pitanja kibersigurnosti prije
stavljanja novih proizvoda na tržište. To bi moglo biti dio načela „dužne pažnje” koje će se
dalje razvijati zajedno s industrijom, a kojim bi se mogla smanjiti ranjivost proizvoda/softvera
primjenom različitih metoda od dizajna do ispitivanja i provjere, uključujući, prema potrebi,
formalnu provjeru, dugoročno održavanje i primjenu postupaka sigurnog razvojnog ciklusa te
razvoj ažuriranja i zakrpa za uklanjanje prethodno neotkrivenih ranjivosti te za brzo ažuriranje
i popravak24. Time bi se povećalo i povjerenje potrošača u digitalne proizvode.
Nadalje, trebalo bi priznati važnu ulogu koju istraživači trećih strana koji se bave pitanjima
sigurnosti imaju u otkrivanju ranjivosti postojećih proizvoda i usluga te bi u svim državama
članicama trebalo stvoriti uvjete za koordinirano otkrivanje ranjivosti25 na temelju najbolje
prakse26 i relevantnih normi27.
Istodobno bi različite sektore, koji se suočavaju s različitim problemima, trebalo potaknuti da
razviju vlastiti pristup. Na taj način opće strategije kibersigurnosti dopunile bi se sektorskim
strategijama kibersigurnosti u područjima kao što su financijske usluge28, energetika, promet i
zdravstvo29.
Komisija je već istaknula posebna pitanja odgovornosti30 povezana s novim digitalnim
tehnologijama i u tijeku su aktivnosti analize implikacija. Sljedeći koraci bit će provedeni do
lipnja 2018. Kibersigurnost otvara pitanja povezana s pripisivanjem odgovornosti za štetu u
poduzećima i opskrbnim lancima. Ako se ta pitanja ne riješe, ugrozit će se razvoj snažnog
jedinstvenog tržišta kibersigurnosnih proizvoda i usluga.
Naposljetku, razvoj jedinstvenog tržišta EU-a ovisi i o uključivanju kibersigurnosti u
trgovinsku politiku i politiku ulaganja. Učinak inozemnih stjecanja ključnih tehnologija, među
kojima je važan primjer upravo kibersigurnost, ključni je aspekt okvira za praćenje stranih
izravnih ulaganja u Europsku uniju31, čiji je cilj omogućiti praćenje ulaganja iz trećih
zemalja iz razloga sigurnosti i javnog reda. Isto tako, zbog kibersigurnosnih zahtjeva više
trećih zemalja već je uvelo prepreke trgovini robom i uslugama iz EU-a u važnim sektorima.
Okvirom EU-a za kibersigurnosnu certifikaciju dodatno će se ojačati međunarodni položaj
Europe i trebalo bi ga dopuniti trajnim naporima usmjerenima na razvoj globalnih normi za
visoku razinu sigurnosti i sporazumima o uzajamnom priznavanju.
24
25
26
27
28
29
30
31
Kibersigurnost na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, Skupina znanstvenih savjetnika na visokoj
razini, ožujak 2017.
Koordinirano otkrivanje ranjivosti vrsta je suradnje kojom se istraživačima u području sigurnosti olakšava i
omogućuje prijavljivanje ranjivosti vlasniku ili prodavaču informacijskog sustava, čime se organizaciji
omogućuje da pravilno i pravovremeno dijagnosticira i ukloni ranjivost prije otkrivanja detaljnih informacija
o ranjivosti trećim osobama ili javnosti.
Na primjer, Vodič o dobroj praksi u pogledu otkrivanja ranjivosti. Od izazova do preporuka (Good Practice
Guide
on
Vulnerability
Disclosure.
From challenges to recommendations), ENISA, 2016.
ISO/IEC 29147:2014 Informacijska tehnologija -- Sigurnosne tehnike -- Otkrivanje ranjivosti.
Komisijinim budućim aktivnostima u području financijske tehnologije obuhvatit će se kibersigurnost
financijskog sektora.
Na primjer, u sektoru energetike kombiniranjem vrlo starih informacijskih tehnologija s najnovijima,
posebno sa zahtjevima elektroenergetske mreže u stvarnom vremenu.
COM (2017) 228.
COM (2017) 478.
6
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents