2. Nacionalna strategija za sigurnost mrežnih i informacijskih sustava
U skladu s člankom 7. Direktive NIS države članice moraju donijeti nacionalnu strategiju za
sigurnost mrežnih i informacijskih sustava koju se može smatrati jednakovrijednom
nacionalnoj strategiji za kibersigurnost („NSK”). Nacionalnom strategijom definiraju se
strateški ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u području politike i regulatorne aktivnosti
povezane s kibersigurnošću. Pojam nacionalna strategija za kibersigurnost upotrebljava se u
međunarodnom kontekstu i u Europi, posebno u kontekstu suradnje ENISA-e i država članica
na izradi nacionalnih strategija, zbog čega je nedavno ažuriran Vodič o dobroj praksi za
nacionalne strategije za kibersigurnost2.
U tom odjeljku Komisija opisuje kako se Direktivom NIS jača pripravnost država članica
zahvaljujući zahtjevu za uspostavu čvrste nacionalne strategije o sigurnosti mrežnih i
informacijskih sustava (članak 7.). Tim odjeljkom obuhvaćeni su sljedeći aspekti: (a) područje
primjene strategije i (b) sadržaj i postupak donošenja.
Kako je opisano u nastavku, pravilno prenošenje članka 7. Direktive NIS od ključne je
važnosti za ispunjenje ciljeva Direktive i u tu je svrhu nužno dodijeliti odgovarajuća
financijska sredstva i ljudske resurse.
2.1. Područje primjene nacionalne strategije
U skladu s tekstom članka 7. obveza donošenja nacionalne strategije za kibersigurnost
primjenjuje se samo na „sektore iz Priloga II. (tj. energetiku, prijevoz, bankarstvo, financijsko
tržište, zdravstvo, opskrbu vodom za piće i njezinu distribuciju i digitalnu infrastrukturu) i na
usluge navedene u Prilogu III.” (internetsko tržište, internetsku tražilicu i usluge računalstva u
oblaku).
Člankom 3. Direktive posebno je propisano načelo minimalnog usklađivanja u skladu s kojim
države članice mogu donijeti ili zadržati odredbe čiji je cilj postizanje više razine sigurnosti
mrežnih i informacijskih sustava. Primjenom tog načela na obvezu donošenja nacionalne
strategije za kibersigurnost državama članicama se omogućuje da uključe više sektora i usluga
od onih obuhvaćenih prilozima II. i III. Direktivi.
Prema mišljenju Komisije i s obzirom na cilj Direktive NIS, odnosno postizanje visoke
zajedničke razine sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u Uniji3, trebalo bi izraditi
nacionalnu strategiju kojom su obuhvaćene sve relevantne dimenzije društva i gospodarstva, a
ne samo sektori i digitalne usluge koji su obuhvaćeni prilozima II. i III. Direktivi NIS. To je u
skladu s najboljom međunarodnom praksom (vidi smjernice ITU-a i analizu OECD-a dalje u
tekstu) i s Direktivom NIS.
Kako je detaljnije objašnjeno u nastavku, to se posebno odnosi na javne uprave koje su
odgovorne za sektore i usluge koji nisu navedeni u prilozima II. i III. Direktivi. Javne uprave
2
ENISA, Dobra praksa za nacionalne strategije za kibersigurnost, 2016. Dostupno na
https://www.enisa.europa.eu/publications/ncss-good-practice-guide
3
Vidjeti članak 1. stavak 1.
5
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents