sveobuhvatnim mjerilima s pomoću kojih mjerimo napredak prema rezultatima koje želimo ostvariti”5 Prethodno navedeno uključuje i političku procjenu u pogledu toga mogu li se pribaviti dostatna proračunska sredstva za provedbu strategije. To podrazumijeva i opis predviđenog područja primjene strategije i različite kategorije dionika iz javnog i privatnog sektora koji bi trebali sudjelovati u izradi nacrta različitih ciljeva i mjera. Prvi korak mogao bi se ostvariti s pomoću ciljanih radionica s višim dužnosnicima i političarima koje će voditi stručnjaci za kibersigurnost s profesionalnim komunikacijskim vještinama koji mogu istaknuti kakve posljedice nedostatak ili slaba razina kibersigurnosti mogu imati za suvremeno digitalno gospodarstvo i društvo. Drugi korak – Razvoj sadržaja strategije Strategija bi trebala sadržavati potporne mjere, vremenski ograničene aktivnosti i ključne pokazatelje uspješnosti za kasniju evaluaciju, razradu i poboljšanje nakon određenog razdoblja provedbe. Tim mjerama trebali bi se podupirati cilj, prioriteti i rezultati utvrđeni kao vodeća načela. Potreba za uključivanjem potpornih mjera utvrđena je u članku 7. stavku 1. točki (c) Direktive NIS. Preporučuje se osnivanje koordinacijske skupine koja će upravljati postupkom izrade mjera i olakšavati prikupljanje informacija, a kojom će predsjedati nadležno ministarstvo. To bi se moglo postići osnivanjem različitih skupina sastavljenih od relevantnih službenika i stručnjaka koji bi se bavili izradom mjera povezanih s ključnim generičkim temama, na primjer procjenom rizika, planiranjem za nepredviđene situacije, upravljanjem incidentima, razvojem vještina, podizanjem razine osviještenosti, istraživanjem i industrijskim razvojem itd. Svaki bi se sektor zasebno pozvalo (na primjer, energetiku, prijevoz itd.) da procijeni posljedice svojeg uključivanja, uključujući potrebne resurse, i da imenovane operatore ključnih usluga i pružatelje ključnih digitalnih usluga uključi u postupke utvrđivanje prioriteta i podnošenje prijedloga u postupak izrade mjera. Sudjelovanje dionika iz različitih sektora od ključne je važnosti i s obzirom na to da je potrebno osigurati usklađenu provedbu Direktive u različitim sektorima i istodobno dopustiti posebnosti različitih sektora. Treći korak – Razvoj upravljačkog okvira Da bi bio učinkovit i djelotvoran, upravljački okvir trebao bi se temeljiti na ključnim dionicima, utvrđenim prioritetima u postupku izrade i na ograničenjima i kontekstu nacionalnih upravnih i političkih struktura. Bilo bi poželjno da postoji izravno izvješćivanje političke razine, da okvir ima sposobnosti donošenja odluka i raspodjele sredstava te da mu pridonose stručnjaci za kibersigurnost i dionici iz industrije. U članku 7. stavku 1. točki (b) Direktive NIS spominje se upravljački okvir i posebno se zahtijevaju „odgovornosti vladinih tijela i drugih relevantnih sudionika”. 5 Izvadak iz Nacionalne strategije za kibersigurnost UK-a, 2016. – 2021., str. 67. 7

Select target paragraph3

Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents