Sveobuhvatnost nacionalnih strategija Važno je da države članice prenošenje Direktive NIS u nacionalno zakonodavstvo iskoriste za preispitivanje nacionalne strategije za kibersigurnost uzimajući u obzir nedostatke, najbolje prakse i nove izazove koji su navedeni u Prilogu. Razumljivo je da je Direktiva usmjerena na poduzeća i usluge od posebne ključne važnosti, no s obzirom na to da se sve više oslanjamo na IKT, potreban je holistički i dosljedan pristup pitanju kibersigurnosti gospodarstva i društva u cjelini. Stoga bi se donošenjem sveobuhvatnih nacionalnih strategija koje nadilaze minimalne zahtjeve propisane Direktivom NIS (npr. proširenje i na sektore i usluge koji nisu navedeni u Prilogu II. odnosno Prilogu III. Direktivi) povećala opća razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava. Budući da je kibersigurnost još uvijek relativno novo područje javne politike koje se snažno razvija, u mnogim slučajevima potrebna su nova ulaganja, čak i ako opće stanje javnih financija zahtijeva rezove i uštede. Stoga je donošenje ambicioznih odluka kojima se osiguravaju primjereni financijski i ljudski resursi neophodni za učinkovitu provedbu nacionalnih strategija, uključujući dostatne resurse za nacionalna nadležna tijela i CSIRT-ove, od ključne važnosti za postizanje ciljeva Direktive. Učinkovitost provedbe i izvršenja Obveza imenovanja nacionalnih nadležnih tijela i jedinstvenih kontaktnih točaka utvrđena je u članku 8. Direktive i ključan je element za osiguravanje učinkovite provedbe Direktive NIS i prekogranične suradnje. U tom pogledu postoje u većoj mjeri centralizirani i decentralizirani pristupi u državama članica. Ako države članice u pogledu imenovanja nacionalnih nadležnih tijela donesu pristup koji je u većoj mjeri decentraliziran, ključnim se pokazalo osiguravanje snažnih mehanizama suradnje između brojnih tijela i jedinstvene kontaktne točke (vidjeti Tablicu 1. odjeljka 3.2. Priloga). Time se povećava učinkovitost provedbe i olakšava izvršenje. Oslanjanje na prethodno iskustvo u području zaštite kritične informacijske infrastrukture može pomoći u oblikovanju optimalnog modela upravljanja u državama članicama, kojim bi se osigurala i učinkovita sektorska provedba Direktive NIS i usklađeni horizontalni pristup (vidjeti odjeljak 3.1. Priloga). Unaprijeđene sposobnosti nacionalnih CSIRT-ova Ako se unutar EU-a ne osnuju učinkoviti nacionalni CSIRT-ovi s odgovarajućim resursima kako je utvrđeno u članku 9. Direktive NIS, EU će i dalje biti previše izložen prekograničnim kiberprijetnjama. Zato bi države članice trebale razmotriti proširenje opsega djelovanja CSIRT-ova i na sektore i usluge koji nisu uključeni u područje primjene Direktive (vidjeti 4

Select target paragraph3

Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents