Sveobuhvatnost nacionalnih strategija
Važno je da države članice prenošenje Direktive NIS u nacionalno zakonodavstvo iskoriste za
preispitivanje nacionalne strategije za kibersigurnost uzimajući u obzir nedostatke, najbolje
prakse i nove izazove koji su navedeni u Prilogu.
Razumljivo je da je Direktiva usmjerena na poduzeća i usluge od posebne ključne važnosti,
no s obzirom na to da se sve više oslanjamo na IKT, potreban je holistički i dosljedan pristup
pitanju kibersigurnosti gospodarstva i društva u cjelini. Stoga bi se donošenjem
sveobuhvatnih nacionalnih strategija koje nadilaze minimalne zahtjeve propisane Direktivom
NIS (npr. proširenje i na sektore i usluge koji nisu navedeni u Prilogu II. odnosno Prilogu III.
Direktivi) povećala opća razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava.
Budući da je kibersigurnost još uvijek relativno novo područje javne politike koje se snažno
razvija, u mnogim slučajevima potrebna su nova ulaganja, čak i ako opće stanje javnih
financija zahtijeva rezove i uštede. Stoga je donošenje ambicioznih odluka kojima se
osiguravaju primjereni financijski i ljudski resursi neophodni za učinkovitu provedbu
nacionalnih strategija, uključujući dostatne resurse za nacionalna nadležna tijela i CSIRT-ove,
od ključne važnosti za postizanje ciljeva Direktive.
Učinkovitost provedbe i izvršenja
Obveza imenovanja nacionalnih nadležnih tijela i jedinstvenih kontaktnih točaka utvrđena je u
članku 8. Direktive i ključan je element za osiguravanje učinkovite provedbe Direktive NIS i
prekogranične suradnje. U tom pogledu postoje u većoj mjeri centralizirani i decentralizirani
pristupi u državama članica. Ako države članice u pogledu imenovanja nacionalnih nadležnih
tijela donesu pristup koji je u većoj mjeri decentraliziran, ključnim se pokazalo osiguravanje
snažnih mehanizama suradnje između brojnih tijela i jedinstvene kontaktne točke (vidjeti
Tablicu 1. odjeljka 3.2. Priloga). Time se povećava učinkovitost provedbe i olakšava
izvršenje.
Oslanjanje na prethodno iskustvo u području zaštite kritične informacijske infrastrukture
može pomoći u oblikovanju optimalnog modela upravljanja u državama članicama, kojim bi
se osigurala i učinkovita sektorska provedba Direktive NIS i usklađeni horizontalni pristup
(vidjeti odjeljak 3.1. Priloga).
Unaprijeđene sposobnosti nacionalnih CSIRT-ova
Ako se unutar EU-a ne osnuju učinkoviti nacionalni CSIRT-ovi s odgovarajućim resursima
kako je utvrđeno u članku 9. Direktive NIS, EU će i dalje biti previše izložen prekograničnim
kiberprijetnjama. Zato bi države članice trebale razmotriti proširenje opsega djelovanja
CSIRT-ova i na sektore i usluge koji nisu uključeni u područje primjene Direktive (vidjeti
4
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents