  mjere država članica za uvođenje kibersigurnosti u programe za razvoj vještina, e-upravu i kampanje osvješćivanja; mjere industrije usmjerene na ubrzanje osposobljavanja svojih zaposlenika u području kibersigurnosti i uvođenje pristupa „integrirane sigurnosti” za svoje proizvode, usluge i postupke. 3. OSMIŠLJAVANJE UČINKOVITIH MJERA EU-A ZA ODVRAĆANJE OD KIBERNAPADA Učinkovito odvraćanje znači uspostavu okvira mjera koje su vjerodostojne i imaju odvraćajući učinak na buduće kiberzločince i napadače. Dok god se počinitelji kibernapada (državni i nedržavni) nemaju čega bojati osim neuspjeha, neće imati razloga prestati pokušavati. Za uspostavu učinkovitih mjera odvraćanja potreban je djelotvorniji odgovor tijela kaznenog progona usmjeren na otkrivanje, sljedivost i kazneni progon kiberzločinaca. Osim toga EU treba podupirati svoje države članice pri razvoju dvojnih sposobnosti za kiberobranu. Kiberobrana će biti uspješnija tek kada se poveća vjerojatnost da će počinitelji biti uhvaćeni i kažnjeni. U slučaju kibernapada trebalo bi odmah provesti istragu i počinitelje privesti pravdi ili poduzeti mjere kojima će se omogućiti primjeren politički ili diplomatski odgovor. U slučaju velike krize koja ima važnu međunarodnu i obrambenu dimenziju, Visoki predstavnik trebao bi Vijeću predstaviti mogućnosti za primjereni odgovor. Korak u smjeru boljeg kaznenopravnog odgovora na kibernapade već je napravljen donošenjem Direktive o napadima na informacijske sustave 2013.59 Njome su uspostavljena minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija u području napada na informacijske sustave i predviđene su operativne mjere za poboljšanje suradnje nadležnih tijela. Zahvaljujući Direktivi ostvaren je znatan napredak u pogledu usklađivanja kriminalizacije kibernapada u svim državama članicama, čime se olakšava prekogranična suradnja tijela za izvršavanje zakonodavstva koja istražuju tu vrstu kaznenih djela. Međutim, i dalje ima prostora za ostvarivanje punog potencijala Direktive potpunom provedbom svih njezinih odredaba u državama članicama60. Komisija će državama članicama i dalje pružati potporu u provedbi Direktive i za sada smatra da je nije potrebno izmijeniti. 3.1. Identifikacija počinitelja zlonamjernih djela Kako bismo povećali vjerojatnost da se počinitelji kibernapada privedu pravdi, moramo žurno poboljšati svoje sposobnosti za njihovu identifikaciju. Pronalaženje korisnih informacija za istrage kiberkriminaliteta, većinom u obliku digitalnih tragova, glavni je izazov za tijela za izvršavanje zakonodavstva. Stoga moramo poboljšati svoje tehnološke sposobnosti za učinkovite istrage, među ostalim jačanjem jedinice Europola za kiberkriminalitet zapošljavanjem stručnjaka za kibersigurnost. Europol je postao glavni akter za potporu država članica pri istragama koje se provode u više jurisdikcija. Trebao bi postati centar za stručnost u području internetskih istraga i kiberforenzike za tijela država članica za izvršavanje zakonodavstva. Zbog raširene prakse povezivanja više korisnika, ponekad tisuća korisnika, s jednom IP adresom tehnički je vrlo teško provoditi istrage zlonamjernog ponašanja na internetu. Stoga je radi identifikacije jednog počinitelja ponekad nužno provoditi istrage protiv velikog broja korisnika, na primjer u slučaju teških zločina poput spolnog zlostavljanja djece . EU će stoga 59 60 Direktiva 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske sustave. COM (2017) 474. 13

Select target paragraph3

Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents