mjere država članica za uvođenje kibersigurnosti u programe za razvoj vještina, e-upravu i
kampanje osvješćivanja;
mjere industrije usmjerene na ubrzanje osposobljavanja svojih zaposlenika u području
kibersigurnosti i uvođenje pristupa „integrirane sigurnosti” za svoje proizvode, usluge i
postupke.
3.
OSMIŠLJAVANJE UČINKOVITIH MJERA EU-A ZA ODVRAĆANJE OD
KIBERNAPADA
Učinkovito odvraćanje znači uspostavu okvira mjera koje su vjerodostojne i imaju
odvraćajući učinak na buduće kiberzločince i napadače. Dok god se počinitelji kibernapada
(državni i nedržavni) nemaju čega bojati osim neuspjeha, neće imati razloga prestati
pokušavati. Za uspostavu učinkovitih mjera odvraćanja potreban je djelotvorniji odgovor
tijela kaznenog progona usmjeren na otkrivanje, sljedivost i kazneni progon kiberzločinaca.
Osim toga EU treba podupirati svoje države članice pri razvoju dvojnih sposobnosti za
kiberobranu. Kiberobrana će biti uspješnija tek kada se poveća vjerojatnost da će počinitelji
biti uhvaćeni i kažnjeni. U slučaju kibernapada trebalo bi odmah provesti istragu i počinitelje
privesti pravdi ili poduzeti mjere kojima će se omogućiti primjeren politički ili diplomatski
odgovor. U slučaju velike krize koja ima važnu međunarodnu i obrambenu dimenziju, Visoki
predstavnik trebao bi Vijeću predstaviti mogućnosti za primjereni odgovor.
Korak u smjeru boljeg kaznenopravnog odgovora na kibernapade već je napravljen
donošenjem Direktive o napadima na informacijske sustave 2013.59 Njome su uspostavljena
minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija u području napada na informacijske
sustave i predviđene su operativne mjere za poboljšanje suradnje nadležnih tijela.
Zahvaljujući Direktivi ostvaren je znatan napredak u pogledu usklađivanja kriminalizacije
kibernapada u svim državama članicama, čime se olakšava prekogranična suradnja tijela za
izvršavanje zakonodavstva koja istražuju tu vrstu kaznenih djela. Međutim, i dalje ima
prostora za ostvarivanje punog potencijala Direktive potpunom provedbom svih njezinih
odredaba u državama članicama60. Komisija će državama članicama i dalje pružati potporu u
provedbi Direktive i za sada smatra da je nije potrebno izmijeniti.
3.1. Identifikacija počinitelja zlonamjernih djela
Kako bismo povećali vjerojatnost da se počinitelji kibernapada privedu pravdi, moramo žurno
poboljšati svoje sposobnosti za njihovu identifikaciju. Pronalaženje korisnih informacija za
istrage kiberkriminaliteta, većinom u obliku digitalnih tragova, glavni je izazov za tijela za
izvršavanje zakonodavstva. Stoga moramo poboljšati svoje tehnološke sposobnosti za
učinkovite istrage, među ostalim jačanjem jedinice Europola za kiberkriminalitet
zapošljavanjem stručnjaka za kibersigurnost. Europol je postao glavni akter za potporu država
članica pri istragama koje se provode u više jurisdikcija. Trebao bi postati centar za stručnost
u području internetskih istraga i kiberforenzike za tijela država članica za izvršavanje
zakonodavstva.
Zbog raširene prakse povezivanja više korisnika, ponekad tisuća korisnika, s jednom IP
adresom tehnički je vrlo teško provoditi istrage zlonamjernog ponašanja na internetu. Stoga je
radi identifikacije jednog počinitelja ponekad nužno provoditi istrage protiv velikog broja
korisnika, na primjer u slučaju teških zločina poput spolnog zlostavljanja djece . EU će stoga
59
60
Direktiva 2013/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. kolovoza 2013. o napadima na informacijske
sustave.
COM (2017) 474.
13
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents