utvrđuju uvjeti za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva i privatnih subjekata.
Europska komisija surađivat će s Europskim odborom za zaštitu podataka i relevantnim
dionicima kako bi utvrdila najbolju praksu u tom području i, prema potrebi, dala smjernice.
3.4. Jačanje političkog odgovora
U nedavno donesenom okviru za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne
kiberaktivnosti78 („alat za kiberdiplomaciju”) utvrđuju se mjere u okviru zajedničke vanjske
i sigurnosne politike, uključujući mjere ograničavanja koje se mogu iskoristiti za jačanje
odgovora EU-a na aktivnosti koje nanose štetnu njegovim političkim, sigurnosnim i
gospodarskim interesima. Okvir je važan korak u razvoju sposobnosti za upozoravanje i
reagiranje na razini EU-a i država članica. Njime će se pojačati naša sposobnost za otkrivanje
počinitelja zlonamjernih kiberaktivnosti u cilju utjecanja na ponašanje mogućih napadača te
uzimajući u obzir potrebu za osiguravanjem razmjernih odgovora. Pripisivanje odgovornosti
državnom ili nedržavnom akteru suverena je politička odluka utemeljena na informacijama iz
svih izvora. Trenutačno se s državama članicama radi na provedbi Okvira i ti će se napori
nastaviti u skladu s Planom kako bi se osigurao odgovor na kiberincidente velikih razmjera79.
INTCEN bi u bliskoj suradnji s državama članicama i institucijama EU-a trebao povezati,
analizirati i podijeliti uvid u stanje koji je nužan za primjenu mjera iz tog okvira80.
3.5. Jače odvraćanje zahvaljujući obrambenim sposobnostima država članica
Države članice već razvijaju sposobnosti za kiberobranu. Nadalje, budući da ne postoji jasna
razlika između kiberobrane i kibersigurnosti te zbog dvojne uporabe kiberalata i tehnologija,
kao i zbog velikih razlika u pristupima država članica, EU može pridonijeti promicanju
sinergija između vojnih i civilnih napora81.
Države članice koje imaju naprednije sposobnosti za kibersigurnost i koje su ih voljne
objediniti mogle bi razmotriti uključivanje kiberobrane u okvir „stalne strukturirane suradnje”
(PESCO) uz potporu Visokog predstavnika, Komisije i Europske obrambene agencije. To bi
se moglo poduprijeti prethodno navedenim aktivnostima za poticanje industrijskih
sposobnosti i strateške neovisnosti EU-a. EU može promicati i interoperabilnost, među
ostalim i olakšavanjem razvoja sposobnosti, koordiniranjem osposobljavanja i obrazovanja i
naporima usmjerenima na normizaciju dvojne uporabe.
Trebalo bi u potpunosti iskoristiti i zajednički okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji, koje
često uključuju kibernapade, posebno uz pomoć Jedinice EU-a za otkrivanje hibridnih
prijetnji i nedavno osnovanog Europskog centra za suzbijanje hibridnih prijetnji u Helsinkiju,
čija je misija poticati strateški dijalog i provoditi istraživanje i analizu.
EU će ponovno u prvi plan dovesti okvir za politiku kiberobrane EU-a iz 2014.82, kao alat za
daljnju integraciju kibersigurnosti i obrane u zajedničku vanjsku i obrambenu politiku
(ZVDP). Od ključne je važnosti kiberotpornost samih misija i operacija ZVDP-a: razvijat će
se standardizirani postupci i tehničke sposobnosti kojima bi se mogle podupirati civilne i
vojne misije i operacije te njihove strukture za planiranje i provedbu te pružatelji usluga
informacijske tehnologije ESVD-a. Kako bi se pojačala suradnja država članica i bolje
usmjerili napori EU-a u tome području, Europska obrambena agencija i ESVD, u suradnji sa
78
79
80
81
82
http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/06/19-cyber-diplomacy-toolbox/
C(2017) 6100.
JOIN(2016) 018 final.
EU shvaća kiberprostor kao prostor za djelovanje, baš kao i kopno, zrak i more. Napori u okviru kiberobrane
uključuju i zaštitu i otpornost svemirskih objekata i povezanih zemaljskih infrastruktura.
www.consilium.europa.eu/en/workarea/downloadasset.aspx?id=40802190515
17
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents