4.3. Suradnja EU-a i NATO-a
Nastavljajući se na već ostvaren znatan napredak, EU će produbiti svoju suradnju s NATOom u području kibersigurnosti, hibridnih prijetnji i obrane, kako je predviđeno u Zajedničkoj
izjavi od 8. srpnja 2016.89. Prioriteti uključuju poticanje interoperabilnosti s pomoću
usklađenih zahtjeva i standarda za kiberobranu, jačanje suradnje u području osposobljavanja i
vježbi te usklađivanje zahtjeva za osposobljavanje.
EU i NATO poticat će i suradnju u istraživanjima i inovacijama u području kiberobrane te će
nadograđivati postojeće tehničke mehanizme za razmjenu informacija o kibersigurnosti
između svojih tijela za kibersigurnost90. Nedavne zajedničke napore usmjerene na suzbijanje
hibridnih prijetnji, posebno suradnju između jedinice EU-a za otkrivanje hibridnih prijetnji i
jedinice NATO-a za analizu hibridnih prijetnji, trebalo bi dodatno iskoristiti za jačanje
otpornosti i odgovora na kiberkrize. Daljnja suradnja između EU-a i NATO-a poticat će se s
pomoću vježbi kiberobrane u kojima će sudjelovati ESVD i drugi subjekti EU-a i njihovi
partneri u NATO-u, uključujući NATO-ov Centar izvrsnosti za suradnju u području
kiberobrane u Tallinnu. NATO i EU prvi će put istodobno provoditi usporedne i koordinirane
vježbe kao odgovor na hibridni scenarij. NATO će početi prvi 2017., a EU 2018. Sljedeće
izvješće o suradnji između EU-a i NATO-a, koje se u prosincu 2017. podnosi odgovarajućim
vijećima, bit će prilika da se razmotriti mogućnost daljnjeg širenja suradnje, posebno
osiguravanjem zajedničkih, sigurnih i pouzdanih načina komunikacije među svim relevantnim
institucijama i tijelima, uključujući ENISA-u.
Ključne mjere
5.
provedba strateškog okvira za sprječavanje sukoba i stabilnost u kiberprostoru;
razvoj nove mreže za jačanje sposobnosti u cilju podupiranja sposobnosti trećih zemalja
za suočavanje s kiberprijetnjama i Smjernice EU-a o jačanju sposobnosti u području
kibersigurnosti kako bi se bolje odredili prioriteti za aktivnosti EU-a;
daljnja suradnja između EU-a i NATO-a, uključujući sudjelovanje u usporednim i
koordiniranim vježbama i pojačanu interoperabilnost kibersigurnosnih normi.
ZAKLJUČAK
Pripravnost EU-a za kibernapade od ključne je važnosti za jedinstveno digitalno tržište i našu
obrambenu i sigurnosnu uniju. Nužno moramo poboljšati europsku kibersigurnost i suzbiti
prijetnje protiv civilnih i vojnih ciljeva.
Idući digitalni sastanak na vrhu koji estonsko predsjedništvo organizira 29. rujna 2017. prilika
je da se pokaže zajednička odlučnost u stavljanju kibersigurnosti u središte EU-a kao
digitalnog društva. Kao dio te zajedničke obveze Komisija poziva države članice da se izjasne
oko toga kako planiraju djelovati u područjima koja su prvenstveno u njihovoj nadležnosti. To
bi trebalo uključivati jačanje kibersigurnosti:
89
90
osiguravanjem potpune i učinkovite provedbe Direktive NIS do 9. svibnja 2018.i resursa
koji su nadležnim tijelima za kibersigurnost potrebni za učinkovito izvršavanje njihovih
zadaća;
primjenom istih pravila na javne uprave s obzirom na ulogu koju imaju u društvu i
gospodarstvu u cjelini;
http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/07/08-eu-nato-joint-declaration/
CERT-EU i NATO-ova jedinica za odgovor na računalne incidente (NCIRC).
20
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents