znatno narušiti povjerenje potrošača u nove tehnologije. Rizik se dodatno povećava zbog
opasnosti od politički motiviranih napada na civilne mete i nedostataka u vojnoj kiberobrani.
Zahvaljujući pristupu utvrđenom u ovoj Zajedničkoj komunikaciji EU će se moći bolje suočiti
s tim prijetnjama. Njime bi se EU-u mogla osigurati veća otpornost, strateška neovisnost i
sposobnost u pogledu tehnologije i vještina te bi se moglo pridonijeti izgradnji snažnog
jedinstvenog tržišta. Za to su potrebne odgovarajuće strukture s pomoću kojih ćemo osigurati
visoku razinu kibersigurnosti i omogućiti potrebne reakcije uz potpuno sudjelovanje svih
ključnih aktera. Tim bi se pristupom pridonijelo i uspješnijem odvraćanju od kibernapada jer
bi se pojačali napori usmjereni na otkrivanje, praćenje i kažnjavanje počinitelja napada. Njime
bi se priznala i globalna dimenzija razvojem međunarodne suradnje kao platforme za vodeću
ulogu EU-a u području kibersigurnosti. Ti se koraci temelje na pristupima jedinstvenog
digitalnog tržišta, globalne strategije, Europskog programa sigurnosti9, Zajedničkog okvira za
suzbijanje hibridnih prijetnji10 i Komunikacije o pokretanju Europskog fonda za obranu11,12.
EU se već bavi mnogim od tih pitanja i sada sve te različite smjerove rada treba objediniti. EU
je 2013. donio Strategiju za kibernetičku sigurnost EU-a, kojom je pokrenut niz ključnih
aktivnosti za poboljšanje kiberotpornosti13. Njezini glavni ciljevi i načela koji uključuju
poticanje pouzdanog, sigurnog i otvorenog kiberekosustava i dalje su aktualni. Međutim,
budući da se prijetnje stalno razvijaju i produbljuju, potrebno je uložiti veće napore kako
bismo se u budućnosti oduprli napadima i kako bismo ih suzbili14.
Uzimajući u obzir opseg politika EU-a te alate, strukture i sposobnosti koje ima na
raspolaganju, EU može riješiti problem kibersigurnosti. Iako su države članice i dalje
odgovorne za nacionalnu sigurnost, zbog opsega i prekogranične prirode prijetnje opravdano
je djelovanje EU-a kojim će se državama članicama osigurati poticaji i potpora za razvoj i
održavanje većeg broja boljih nacionalnih kapaciteta u području kibersigurnosti, uz istodobno
jačanje kapaciteta na razini EU-a. Tim se pristupom sve dionike – EU, države članice,
industriju i građane – želi potaknuti da osiguraju prioritetni tretman kibersigurnosti, što je
neophodno za jačanje otpornosti i bolji odgovor EU-a na kiberprijetnje. Njime će se osigurati
konkretni koraci za otkrivanje i istragu svih oblika kiberincidenata na štetu EU-a i njegovih
država članica i za prikladan odgovor na te incidente, uključujući kaznenim progonom
zločinaca. Takvim pristupom EU-u će se omogućiti da u okviru svojeg vanjskog djelovanja
aktivno promiče kibersigurnost na globalnoj razini. EU će tako s reaktivnog prijeći na
proaktivni pristup, u okviru kojeg će odgovarati na postojeće i buduće prijetnje i tako zaštititi
europsko blagostanje, društvo i vrijednosti te temeljna prava i slobode.
2.
JAČANJE OTPORNOSTI EU-A NA KIBERNAPADE
Za snažnu kiberotpornost potreban je zajednički i sveobuhvatan pristup. To podrazumijeva
čvršće i učinkovitije strukture za promicanje kibersigurnosti i odgovaranje na kibernapade u
državama članicama, ali i u institucijama, agencijama i tijelima EU-a. Potreban je i
sveobuhvatniji međusektorski pristup usmjeren na jačanje kiberotpornosti i strateške
9
10
11
12
13
14
COM(2015) 185 final.
JOIN(2016) 18 final.
COM (2017) 295.
Pristup se temelji i na neovisnim znanstvenim savjetima Skupine znanstvenih savjetnika na visokoj razini
mehanizma Europske komisije za znanstveno savjetovanje (vidi upućivanja u nastavku).
JOIN(2013) 1 final. Procjena te strategije dostupna je u dokumentu SWD (2017) 295.
Ako nije navedeno drugačije, prijedlozi iz ove Komunikaciji nemaju utjecaj na proračun. Svaka inicijativa
koja utječe na proračun slijedit će godišnji proračunski postupak i ne može dovesti u pitanje sljedeći
višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020.
3
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents