2.4. Otpornost koja se temelji na brzom odgovoru na hitne situacije
Učinak kibernapada može se ublažiti brzim i učinkovitim odgovorom. Takvim odgovorom
može se i pokazati da javna tijela nisu bespomoćna kada se suočavaju s kibernapadima te se
može pridonijeti izgradnji povjerenja. Kada je riječ o odgovoru institucija EU-a, u prvoj fazi
kiberaspekte bi trebalo uključiti u postojeće mehanizme EU-a za upravljanje krizama:
integrirani politički odgovor EU-a na krize, koji bi koordiniralo predsjedništvo Vijeća37 i EUovi opći sustavi brzog uzbunjivanja38. Potreba za odgovorom na posebno ozbiljan
kiberincident ili napad trebala bi biti dostatna osnova da se država članica pozove na klauzulu
solidarnosti EU-a39.
Brz i učinkovit odgovor ovisi i o mehanizmu brze razmjene informacija među svim ključnim
dionicima na nacionalnoj razini i razini EU-a te je u tom pogledu potrebno pojasniti njihove
uloge i odgovornosti. Komisija se s institucijama i državama članicama savjetovala o „planu”
za osiguranje učinkovitog postupka za operativni odgovor na kiberincidente velikih razmjera
na razini Unije i država članica. U Planu predstavljenom u Preporuci40 iz ovog paketa
objašnjava se kako se kibersigurnost uključuje u postojeće mehanizme za upravljanje krizama
na razini EU-a i utvrđuju se ciljevi i načini suradnje među državama članicama te između
država članica i nadležnih institucija, službi, agencija i tijela EU-a41 pri odgovoru na
kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera. U Preporuci se od država članica i institucija EUa traži i da radi provedbe Plana uspostave okvir EU-a za odgovor na kiberkrize. Plan će se
redovito ispitivati u okviru vježbi za upravljanje kiberkrizama i drugim vrstama kriza42 i
ažurirat će se prema potrebi.
Budući da bi kiberincidenti mogli znatno utjecati na funkcioniranje gospodarstava i na
svakodnevni život ljudi, mogla bi se istražiti mogućnost uspostave Fonda za hitne
kibersigurnosne incidente po uzoru na slične krizne mehanizme u drugim područjima
politika EU-a. Time bi se državama članicama omogućilo da zatraže pomoć na razini EU-a
tijekom ili nakon velikog incidenta pod uvjetom da je država članica uspostavila razborit
kibersigurnosni sustav prije incidenta, među ostalim i da je u potpunosti provela Direktivu
NIS i razradila okvire za upravljanje krizama i nadzor na nacionalnoj razini. Takav fond,
kojim bi se dopunili postojeći mehanizmi za upravljanje krizama na razini EU-a, mogao bi
uključivati sposobnost za brz odgovor u interesu solidarnosti i financiranje određenih mjera za
brzo djelovanje, primjerice zamjenu ugrožene opreme ili uporabu alata za ublažavanje, pri
čemu bi se iskoristilo iskustvo stečeno u okviru mehanizma EU-a za civilnu zaštitu.
2.5. Mreža za stručnost u području kibersigurnosti s Europskim centrom za
istraživanje i stručnost u području kibersigurnosti
Tehnološki alati za kibersigurnost strateška su imovina i ključne tehnologije za poticanje
budućeg rasta. U strateškom je interesu EU-a osigurati da EU zadrži i razvije bitne
sposobnosti za zaštitu svojeg digitalnoga gospodarstva, društva, demokracije, ključne
računalne opreme i softvera te za pružanje ključnih kibersigurnosnih usluga.
37
38
39
40
41
42
Time se omogućuje koordinacija odgovora na velike međusektorske krize na najvišoj političkoj razini.
Ti odgovori omogućuju unutarnju razmjenu i koordinaciju informacija o novim višesektorskim krizama ili
predvidljivim ili neizbježnim prijetnjama koje zahtijevaju djelovanje na razini EU-a.
U skladu s člankom 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
C(2017) 6100.
Uključujući Europol, ENISA-u, tim za hitne računalne intervencije u institucijama, tijelima i agencijama EUa (CERT-EU) i Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (INTCEN).
Na primjer, one kojima upravlja ENISA. https://www.enisa.europa.eu/topics/cyber-exercises/cyber-europeprogramme
8
Select target paragraph3
Connect to a paragraph
Connect to an entity
Disable highlights
Add to table of contents